Vijesti zelena-gradnja_2

Published on studeni 21st, 2013 | by #zeelena

0

Koliko se u Hrvatskoj zaista gradi zelenim načinom gradnje?

Odluka o gradnji pasivne ili niskoenergetske kuće isplativa je investicija. Osim osjetne uštede energenata pružaju korisnicima viši stupanj ugode i komfora.

Koliko se u Hrvatskoj zaista gradi «zeleno» i pokazuju li gradovi i njihovi stanovnici interes za ovaj moderan i ekološki osviještan način gradnje najbolje zna Snježana Turalija, izvršna direktorica Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj koji okuplja tvrtke čije se poslovanje bazira na energetskoj učinkovitosti.

Koliko se u Hrvatskoj zaista gradi zeleno?

U Hrvatskoj još uvijek nema zgrade koja bi se mogla zvati zelenom, a da je istovremeno certificirana prema nekom od međunarodnih standarda zelene gradnje. Ipak, potrebno je naglasiti da postoji velik broj obnovljenih ili novih zgrada koje su građene prema visokim zahtjevima energetske učinkovitosti, pri čemu su primijenjeni i neki parametri vezani uz zelenu gradnju te stoga ipak možemo konstatirati da se u Hrvatskoj grade sve zeleniji objekti.

Jedna poslovna zgrada u Zagrebu je u završnoj fazi uređenja i vrlo je vjerojatno da će početkom iduće godine objaviti da je ponosni vlasnik prve certificirane zgrade u Hrvatskoj, a koja se gradila prema standardima koje propisuje međunarodni standard zelene gradnje – LEED. Osim predmetne građevine, još su 4 projekta aplicirala za dobivanje nekog od međunarodnih certifikata zelene gradnje, uz LEED spominju se i certifikati BREEAM DGNB. U Hrvatskom savjetu za zelenu gradnjusvjedoci smo sve češćih upita investitora koji bi željeli razmotriti certificiranje svog objekta prema nekom od međunarodnih standarda.

Uzmemo li u obzir da i niskoenergetska i pasivna gradnja u biti pripadaju području zelene gradnje, tada možemo slobodno reći da se u Hrvatskoj sve više gradi zeleno. Upravo je na 6. danima pasivne gradnje održanim od 8. – 10. studenog 2013. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, objavljeno da u Hrvatskoj postoji 150 registriranih objekata građenih prema standardu A+, te čak 250 energetskog razreda A, što je izuzetan napredak no još uvijek nedovoljno kako bi se moglo konstatirati da se tržište niskoenergetske i pasivne gradnje, a pogotovo zelene gradnje zaista i pokrenulo u Hrvatskoj.

Zakonska regulativa u Hrvatskoj prema kojoj svaki novi objekt mora imati energetski certifikat svakako je doprinijela gore navedenim brojkama, no za svaki certifikat koji nije zakonski reguliran, kao što je to u slučaju zelene gradnje, ipak ima manje zahtjeva. Očekuje se da će tržište komercijalnih građevina ipak biti pokretač u smislu certificiranja prema međunarodnim certifikatima, a svakako bi bilo izvrsno da gradovi u okviru rekonstrukcija ili novogradnje zgrada u javnom sektoru pokrenu proceduru certificiranja prema zelenim parametrima.

Koji gradovi imaju najbolje poticaje za investitore koji grade pasivne ili niskoenergetske kuće?

Među gradovima koji svojim stanovnicima pomažu u provedbi poboljšanja energetske efikasnosti domova u kojima žive izdvajaju se ZagrebKoprivnica,ČakovecJastrebarsko…Gradovi su bili tijekom 2013. godine u prilici objaviti javne natječaje za sufinaciranje dviju mjera energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama,  a pravo sudjelovanja imale su sve fizičke osobe koje imaju prebivalište na području gradova koji objavljuju natječaje. Građani uz subvenciju mogu zamijeniti postojeću i ugraditi novu energetski učinkovitu vanjsku stolariju, te povećati toplinsku zaštitu vanjske ovojnice za vanjski zid, krov i strop te pod prema negrijanom prostoru. Ova je subvencija bazično porkenuta od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji najavljuje novi program subvencija i za 2014. godinu.

Koliko su sredstava «povukli» pojedini gradovi u Hrvatskoj pokazuje popis jedinica lokalne i regionalne samouprave RH koje su ostvarile sredstva financijske pomoći za projekte EnU u obiteljskim kućama na svom području po Natječaju za korištenje sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost radi sufinanciranja projekata energetske učinkovitosti u zgradarstvu, a sve prema odluci UO Fonda od dana 29. svibnja 2013.

Razvidno je da se u gradovima Sisak obnovilo 80, a u Vukovaru 100 objekata, dok su najviše financijskih sredstava “povukli” sljedeći gradovi:

– Lepoglava
– Bednja
– Karlovac
– Čakovec
– Varaždin
– Vukovarsko srijemska županija
– Krapinsko zagorska
– Zagreb

Koliko koji grad ili općina subvencioniraju gradnju?

Primjer grada Čakovca: Maksimalna subvencija po pojedinoj obiteljskoj kući iznosi ukupno 37.500,00 kn s PDV-om, od čega Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost subvencionira s maksimalnim iznosom od 30.000,00 kn, a Grad Čakovec s maksimalnim iznosom od 7.500,00 kn.

Grad Koprivnica koja je prva, ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji uspjela realizirati projekt društveno poticane višestambene pasivne gradnje pod nazivom „Šparna hiža“ i to po cijeni od jedva 1000 EUR/m2. Do kraja 2012. godine u Koprivnici su izgrađene dvije od sedam „šparnih hiža“, no projekt će se svakako nastaviti. Uz sve to, sam grad Koprivnica potiče kroz smanjenje iznosa komunalnih doprinosa za investitore u  niskoenergetske objekte u vrijednosti od 50%, dok investitore koji se odluče na pasivnu gradnju u potpunosti oslobađa komunalnih doprinosa, kao i kroz smanjenje komunalnih doprinosa prilikom ugradnje energetski učinkovitih tehnologija.

U Jastrebarskom su investitori u niskoenergetske i pasivne stambene objekte u potpunosti oslobođeni komunalnih doprinosa, dok  investitori u poslovne niskoenergetske objekte dobivaju popust na komunalnu naknadu u iznosu od 20%.

Grad Samobor investitore u pasivne višestambene jedinice (najmanje 3 stana) oslobađa 50% komunalne naknade, dok su višestambene niskoenergetske jedinice oslobođene 25% komunalne naknade.

Požega od 2008. godine potiče niskoenergetsku gradnju sa smanjenjem komunalne naknade od 35% za pasivne objekte, odnosno 20% za niskoenergetske objekte.

Postoje li podaci o rastu interesa i/li ostvarenih projekata niskoenergetskih ili pasivnih kuća?

Tržište gradnje obiteljskih kuća pokazalo se kao najizdržljivije u vrijeme gospodarske krize iako je sve više manjih zahvata na postojećim objektima što bi se moglo nazvati segmentom modernizacije. No, velika većina investitora želi graditi kvalitetnije i na način da ostvaruju veće energetske uštede tijekom korištenja obiteljskih kuća. Slijedom toga rastu zahtjevi za gradnjom niskoenergetskih i pasivnih kuća, a isto potiču i građevinske tvrtke i proizvođači građevinskog materijala.

ENERGETSKA UČINKOVITOST U GRADITELJSTVU

Niskoenergetski standard građevine zahtjeva energetsku potrošnju za zagrijavanje prostora od maksimalno 40 kWh/m2 neto stana godišnje ili 3 l lož ulja po m2 pa se niskoenergetska kuća naziva još i „trolitarska kuća“ (prosječna obiteljska kuća građena klasičnim materijalima troši gotovo 150 do 250 kWh/m2 godišnje).

Niskoenergetska arhitektonska koncepcija uključuje maksimalno korištenje sunčeve energije, a traži se i posebna organizacija prostora. Primarni se stambeni prostori trebaju orijentirati na jug, tj. na povoljnije osunčane strane. Naravno, to ovisi o mogućnostima orijentacije građevine na parceli.

Na krovu je predviđena mogućnost ravnog zelenog krova – trave, a moguće je prema željama investitora izvesti i kosi krov s fotonaponskim ćelijama za grijanje sanitarne vode. Svi ostali elementi (stolarija i dr.) moraju biti  prilagođeni  zahtjevu  niskoenergetske kuće, tj. koeficijenti «U» svih tih elemenata moraju biti adekvatni ovom zahtjevu.

Primjenom aktivnih sustava za akumuliranje sunčeve energije, pretvornicima za zagrijavanje potrošne vode i proizvodnju električne struje postižemo dodatnu energetsku pokrivenost potrošnje koja može i premašiti  vrijednosti  zahtijevane  propisima.

Niskoenergetska kuća/stan može se uz dodatne investicije (ventilacioni sustav za recirkulaciju zraka i dodatnu toplinsku izolaciju, fotonaponske ćelije i dr.) pretvoriti u tzv. «pasivnu» ili «jednolitarsku» kuću koja troši za grijanje/hlađenje svega 15 Kwh/m2/godišnje ili 1 litru lož ulja/ m2 godišnje.

Klasično građene kuće troše oko 50% više energije za grijanje i hlađenje, a kuće bez fasade suočavaju se s gubicima i do 80%.

 

Izvor: 24 sata

Tags: , , , ,


About the Author

Blog o promicanju energetske efikasnosti, uštedi energije i obnovljivih izvora energije. Prvi projekt na kojem radimo je sređivanje energetski efikasne kuće tj "Zeelene kuće". Na našim stranicama moći ćete pratiti tijek sređivanja, a kada se sredi biti će izložbeni centar gdje će se moći vidjeti ugrađeni sustavi. Objekt se nalazi u Kutini.



Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Back to Top ↑

  • ZEELENA.INFO

    Ako želite dobivati novosti vezane za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije te o subvencijama za takve sustave, prijavite se na naš newsletter.
  •  



  • Forgot?
    Registriraj se