Kolumne 20131020-201513.jpg

Published on listopad 24th, 2013 | by Edo Jerkić

0

Kreativnost u diskreditiranju vjetroelektrana

Kada su vjetroelektrane prije nekih 30 godina započele svoj ozbiljan razvoj malo tko ih je doživljavao ozbiljnim pretendentima na poziciju najvećeg izvora električne energije u budućnosti. Dapače, većina ih je doživljavala kao eksperiment nekolicine entuzijasta koji nikada neće postići značajniji uspjeh uslijed dostupnosti drugih izvora energije. Smatrali su ih nedovoljno efikasnim, neupravljivim, premalim, preskupim, itd.

Međutim, malo po malo i situacija se potpuno promijenila. Početni entuzijasti su tako počeli osvajati cijela tržišta, prvenstveno Danske, a dijelom i Kalifornije, pa Njemačke, i tako dalje. Odjednom su krajem 90-tih, a posebno početkom ovog stoljeća ti entuzijasti postali i velika imena svjetske energetike, kao što su Siemens, GE, Vatenfall, Iberdrola, EDF, EDP i drugi . Neki prvotni mali entuzijasti su postali velika imena svjetske energetike, kao npr. Vestas, Enercon, Dong Energy i RES.

Tada, kroz samo nekoliko godina, postavljanjem ambicioznih ciljeva za implementaciju vjetroelektrana, posebice u Danskoj i Njemačkoj, a onda i Španjolskoj, Portugalu, pa sada i Francuskoj, Velikoj Britaniji i drugim državama, industrija se razvila, efikasnost povećala, cijene proizvodnje električne energije smanjile, i vjetroelektrane su postale ozbiljna konkurentna prijetnja klasičnim elektranama na fosilna goriva. Tom trendu u zadnje vrijeme posebno je pomogao rast cijena goriva i nevoljkost institucionalnih investitora da ulažu u fosilna goriva nauštrb obnovljivih izvora energije.

Vjetroelektrane su, na vjetrovitijim lokacijama, već danas najjeftinija opcija proizvodnje električne energije, ne računajući pri tome uopće eksterne troškove fosilnih goriva, kao što su zagađenje okoliša i utjecaj na zdravlje.

Vjetroelektrane su tako još početkom ovog stoljeća postale ozbiljna prijetnja klasičnim elektranama i njihovim vlasnicima.

I onda su se pojavili prvi ozbiljni argumenti i „argumenti“ koji su pokušavali prezentirati vjetroelektrane kao izvor električne energije koji je: skup, nepouzdan, bučan, štetan za ptice, nagrđuje okoliš, proizvodi CO2, neefikasan i slično.

Iako danas neki od najvećih zagađivača i sami ulažu sredstva u izgradnju vjetroelektrana (velike elektroprivrede, tvrtke iz naftne industrije i dr.), ipak se ne može reći da su presretni tim rješenjem za energetiku budućnosti. Naime, osim svih već poznatih prednosti vjetroelektrana, postoji još jedna koja ne paše „velikima“. Transparentnost. Jednom izgrađena vjetroelektrana daje, zbog svoje pouzdanosti, jasno poznatu količinu električne energije kroz cijeli vijek rada, uz jasno poznate troškove pogona i održavanja. Uz minimalna odstupanja. Dok je gorivo koje nas danas pokreće, bilo ono nuklearno, ugljen, plin ili nafta podložno političkim i razno raznim drugim manipulacijama uslijed ostvarivanja što većeg profita onih koji se time bave. Ali to i nije neka novost.

20131020-201554.jpg

Od tih početaka lobiranja protiv vjetroelektrana do danas se skupilo dovoljno protuargumenata pomoću kojih je većina tih tema uspješno prešla pod kategoriju mitova. Tako danas znamo da je mit da vjetroelektrane mogu uzrokovati značajniji pomor ptica, mit je da vjetroelektrane ne mogu dati dovoljno energije za sve potrebe čovječanstva, mit je da su vjetroagregati jako bučni ili energetski neefikasni, a moj najdraži od ovih starijih je mit da proizvode CO2, tj. pokušaj da im se „prišije“ proizvodnja električne energije i upotreba energije za transport kao njihov udio ispuštanja CO2. Međutim to nikako nije i ne može biti problem vjetroelektrana nego cjelokupno neučinkovitog sustava. Vjetroelektrane možemo proizvesti i instalirati i koristeći potpuno obnovljive izvore, a svu energiju uloženu u izradu jednog vjetroagregata isti proizvede u svega 7 do 9 mjeseci rada.

I što sad kad smo dokazali da će ptice preživjeti, energija se isporučiti pouzdano i po cijeni manjoj od one iz fosilnih goriva, da su većini ljudi vizualno atraktivne, da ne tjeraju turiste, da je buku lako ograničiti kvalitetnim projektiranjem i planiranjem, da su efikasni i da, ako zatreba, mogu pokriti sve potrebe čovječanstva za električnom energijom u kombinaciji sa sustavima pohrane energije?

Neki su se nakon saznanja da im ti argumenti više ne piju vodu odlučili postati jako jako kreativni. Pa je tako u zadnjih par mjeseci na vidjelo izašao još jedan lijepi niz „zastrašujučih“ problema koje mogu prouzrokovati vjetroelektrane. Tako smo saznali da vjetroelektrane uzrokuju globalno zatopljenje, ometaju san, smetaju životu u morskim vodama.

Argumenti za takve izjave su naravno uvijek neke studije koje se problemom bave paušalno, ili su paušalno komentirane ili su jednostavno naručene. Tako smo saznali da stanovnici jednog malog mjesta u SAD-u, na malom uzorku ispitanika strašno muče problemi sa spavanjem, a oni su to eto primijetili onoga trenutka kada su postavljeni vjetroagregati. Pri tome su izrađvači studije unaprijed najavili ispitanicima što istražuju, a uz sve to se studija ne oslanja ni na jedan konkretan podatak mjerenja buke – koja je u krajnjoj liniji i istraživana kao mogući uzrok problema. Uz to postoje mnoge studije koje su se bavile istim pitanjem i u kojima se puno stručnijim metodama zaključilo da vjetroagregati ni na koji način ne utječu na ljudsko zdravlje. Dapače, kanadski liječnici su napravili istraživanje i zajednički izjavili da je utjecaj na cjelokupno zdravlje stanovništva izuzetno pozitivno.

Bilo je pokušaja i da se izgradnja priobalnih vjetroagregata dovede u vezu sa negativnim utjecajima na morski život, međutim danski znanstvenici su promatrali morski život u blizini jedne od najstarijih i najvećih priobalnih vjetroelektrana i nisu otkrili nikakav negativan učinak na ribe i ostale vrste, dapače otkrili su pozitivne učinke na neke vrste kojima su temelji vjetroagregata postali umjetni koraljni greben i novi dom.

No meni najdraža teza je isplivala na površinu nedavno, kada su mediji prenijeli informaciju temeljem jednog istraživanja u SAD-u o tome kako vjetroelektrane mogu uzrokovati globalno zatopljenje, a na što se nadovezao jedan američki senator i kandidat za potpredsjednika u nedavnoj predsjedničkoj kampanji u SAD-u kako vjetroelektrane „oduzimanjem“ vjetra i smanjenjem brzine istoga uzrokuju globalno zatopljenje. Drugim riječima, tvrdi on, veliki broj vjetroagregata smanjuje propuh na Zemlji. Naravno, predsjednička kampanja ovog kandidata je poprilično financirana sredstvima naftnih kompanija.

Ovakve izjave i „argumenti“ me posebno vesele, jer je postalo očito da se iz puke nemoći neki silno trude diskreditirati vjetroelektrane na vrlo kreativne načine – no kada dođu u situaciju da izazivaju podsmijeh čak i onih manje upućenih, onda je to jako dobar znak za daljnji razvoj cijelog sektora.

Dapače, treba odati priznanje svima koji rade na promoviranju, edukaciji i razbijanju mitova o vjetroelektranama, jer je društvena prihvaćenost istih na tolikoj razini kao danas moguća samo uz stručna istraživanja, odličan PR i veliku dozu transparentnosti i pozitivnih promjena koje ova industrija donosi, a to su sve odlični preduvjeti za vjetrovitu, obnovljivu i održivu budućnost.

20131020-201733.jpg

I za kraj, evo predlažem još nekoliko sljedećih tema protiv vjetroelektrana, da nam ne bude dosadno:

– Kako priobalni i pučinski vjetroagregati mogu nasjeckati ugroženu vrstu plavetnih kitova na slasne odreske prilikom njihovog izrona
– Kako priobalni vjetroagregati okretanjem lopatica stvaraju valove, koji se poslije pretvore u razorni tsunami
– Kako vjetroagregati naprave mljeveno meso od ptica koje se približe na manje od kilometra
– Kako lopatice vjetroagregata mogu zamahom preko državne granice prouzrokovati međudržavne napetosti i vojnu pripravnost
– Kako se vjetroagregati mogu koristiti kao protuzračna obrana
– Kako vjetroagregati utječu na populaciju mrava, i mogu li se i kako koristiti za obrezivanje vinograda

Slobodno napišite svoje komentare na ove teme, a možete predložiti i nova područja istraživanja.

P.S. Odajem dužno poštovanje autorima ovih interesantnih fotografija/montaža, nadam se da se neće ljutiti što sam ih iskoristio u dobre svrhe

Tags: , , , , , , ,


About the Author

Edo Jerkić

Vjetroelektrane.com je specijalizirani internet portal namijenjen promociji vjetroelektrana i praćenju vijesti i tržišta vjetroelektrana. Portal sadrži najnovije vijesti, praktične savjete za pojedince koji se žele baviti ovim poslom, bazu znanja i stručne članke o vjetroelektranama. Cilj portala je promoviranje vjetroelektrana kao čistog i isplativog izvora energije za sadašnjost i budućnost.



Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Back to Top ↑