Kolumne temelji_zgrada

Published on Ožujak 23rd, 2014 | by Bojan Žnidaršić

0

Temelji zgrade

Svaka zgrada ima temelje, koji moraju ponijeti statičke zahtjeve terena i zgrade. Potreba za većom energetskom efikasnosti donesla je nove oblike temelja, materijale i načine gradnje. Često se investitori, projektanti i izvođači pitaju o trendovima razvoja, iskustvima sa temeljnom pločom, kako i zašto toplinski izolirati vanjski dio temelja izpod zemlje, kakva je uloga horizontalne i vertikalne drenaže, gdje staviti hidroizolaciju, kakve materijale upotrebiti, kakve debljine, kakvi su detalji ulazka ili izlazka instalacije u zgradu,… Puno “malih” pitanja, koji obično nemaju adekvatnih odgovora u projektnoj dokumentaciji. Zato ćemo u članku prikazati neka dobra i loša riješenja za najčešći tip zgrada i “normalan” teren. Specijalne temelje za loše terene prepustimo statičarima i geoinžinjerima.

Oblici temelja

Pasovni temelji su najčešće upotrebljeni oblici temelja, za obiteljske kuće gotovo 100%. Manje su poznati točkasti temelji. Danas se za nove kuće sve češće upotrebljava temeljna ploča, kod pasivnih je to jedini način, koji “u jednu ruku” riješava sve toplinske mostove ispod zgrade i sa strane temelja.

image001

Primjer dobrog početka toplinske izolacije pasovnih temelja. Debljina 4 cm XPS nije dovoljna, preporučuje se jednaka kao na fasadi, to je 15 – 20 cm. Dubina toplinske izolacije temelja neka bude minimalno 50 cm ispod visine toplinske izolacije tla u donjoj etaži zgrade.

image003

Temeljna ploča leži na toplinskoj izolaciji, koja ju štiti i sa čela. Kod ovako kvalitetno urađene, nema mjesta za toplinske mostove. Taj model se upotrebljava obavezno za pasivne kuće, a sve češće i za sve ostale. Slojevi odozdo prema gore su: 1. komprimiran teren, 2. podložni beton, 3. prvi sloj hidroizolacije, 4. prvi i drugi sloj toplinske izolacije (često je između i novi sloj hidroizolacije), 5. temeljna ploča sa vanjskim zidom, 6. novi sloj hidro izolacije (zavisi od tipa izvedbe), 7. plivajući estrih i 8. podna obloga. Na vanjskoj strani je 9. toplinska izolacija čela temeljne ploče na vanjskom zidu (fasade) i na kraju 10. sistem horizontalne (cijev) i vertikalne drenaže (kamen).

Vanjska toplinska izolacija temelja

Upotrebljiv material je samo XPS ili penjeno staklo. Debljina izolacije je jednaka fasadnoj, jer nema nikakvog razloga, da je je na coklu tanja. Toplinska izolacije ide u teren najmanje pola metra od nivoa toplinske izolacije u tlaku zgrade. Uvijek osiguramo lak i brz odlazak kišnice sa tlaka oko zgrade, kao i sa drenažom oko temelja.

slika_3

Dvije fotografije eksponata renomiranog proizvođača toplinske izolacije. Na prvoj je greška u tanjoj toplinskoj izolaciji cokla, sve ostalo treba samo kopirati. Na drugoj je urađen toplinski most na stiku tlaka i vanjskog zida.

image009

Primjer dobre obrade vanjskog prostora oko temelja. Dobro se vidi vertikalna hidroizolacija na zidu, malo manje horizontalna između dva sloja XPS. Veoma bitan dio obrade prostora oko temelja je horizontalna i vertikalna drenaža.

IMG_6109-001

Temeljna ploča i detalji obrade sa hidro i toplinskom izolacijom.

image013

Na desnoj strani pasivne kuće vidimo hidroizolaciju na ciglu od Neopora (crni stiropor), koju štiti XPS. Često se i XPS ispod terena zaštiti sa bradavičastom folijom. Horizontalna i vertikalna drenaža nije urađena, što nije dobro rešenje, iako stoji kuća na strmini i kraškom terenu.

Kontakt vanjskih elemenata sa zgradom

Kontakt mora biti uvijek odvojen, bez obzira da li je taj element ispod ili iznad terena. Pogledajmo to na fotografijama.

image015

Dobro se vidi prekid vanjskog betona i zgrade, ali sa malom greškom na ulaznim vratima, gdje nema prekida. Dobra je i privremena zaštita fasade sa stiroporom za vrijeme betoniranja.

image017

Na kontakt između zgrade i vanjskih stepenica uvijek stavimo XPS u debeljini buduće toplinske izolacije fasade, to je 15 – 20 cm. Vanjske stepenice nikad ne povezujemo sa zidom. To je samonosiva konstrukcija, koju sa armaturom na donjem dijelu spojimo sa temeljem, na gornjem sa podestom.

image019

Kad imamo prozor ispod terena moramo do njega dovesti svjetlo. Optimalno je, da to uradimo sa prefabriciranim elementom – obično plastikom – kojeg montiramo na toplinsku izolaciju. Kod betonskog sa fotografije možemo očekivati poteškoče jer su mjesta bez toplinske izolacije toplotni mostovi.

image021

Kad se podrum (ili garaža sa slike) ne grije, treba staviti toplinsku izolaciju na plafon i najmanje pola metra po svim zidovima sa svih strana. Time se eliminira utjecaj hladnoće na gornje grijane prostorije i pljesni kao posljedice toplinskog mosta.

Greške

Najčešča greška je, da izvođači – a i projektanti – “zaborave”, da su temelji sastavni dio zgrade, a njihova toplinska izolacija u terenu samo produžetak fasade. Druga česta greška je, da se ne osigura kišnici normalan odlazak, kojeg omogućuje vertikalna i horizontalna drenaža. Kod hidroizolacije se pravi manje grešaka, a zaboravlja se zaštititi toplinsku izolaciju u terenu sa bradavičastom folijom. Ta nam zaštiti izolaciju, a ujedno je i sama prva odbrana od vode. Naravno treba osigurati i odvajanje kišnice s krova i nagib terena od zgrade van.

slika_4

Grešku doktora i fasadera uvjek pokrije zemlja.

image027

Sanacija oko temelja nove kuće je počela godinu dana po useljenju. Toplinske izolacije ima dovoljno, nedostaje bradavičasta folija i – što je najbitnije – vertikalna i horizontalna drenaža.

slika_5

Nema dvojbe. Greške u terenu, vide se na fasadi ili na unutrašnjoj strani vanjskog zida

 

Tags: , ,


About the Author

Bojan Žnidaršić

Bojan Žnidaršič iz Slovenije je energetski savjetnik za domaćinstva (ENSVET), koji od 1994 godine djeluje u Cerknici. Poslije zanatske kvalifikacije za zidara završio je i srednju građevinsku školu. Poslije diplome na krajobrazni arhitekturi u Ljubljani je sedam godina predavao tri predmeta na višoj stručnoj školi Izraz, smjer komunala. Formalno i neformalno dobivene komunikacijske vještine pomognu mu kod jednostavnog i razumljivog prijenosa znanja i informacija. Tako se mogu domaćinstva u privatnim kućama ili višestambenim zgradama na osnovi relevantnih kriterija lakše odlučiti za optimalne investicije u efikasnu upotrebu energije ili u obnovljive izvore energije. Kao osnivač i direktor nevladine udruge Vitra Cerknica, 2008 godine je osnivao portal NEP Slovenija, gdje mu članci, dobri i loši primjeri iz prakse, komentari, video snimci i obilje fotografija omogućuju širenje dobre energetske prakse. Na portalu je sada 660 zgrada iz cijele Slovenije, koje se može slobodno posjetiti i vidjeti, kako svaka radnja djeluje u praksi. Na FB svaki dan stavi bar jedan primjer dobre ili loše energetske prakse.



Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Back to Top ↑