Grijanje

Published on svibanj 15th, 2016 | by #zeelena

0

TERMINOLOŠKO PITANJE: DIZALICA TOPLINE, TOPLINSKA PUMPA ILI TOPLINSKA CRPKA?

U hrvatskoj stručnoj literaturi nailazi se trojaku uporabu naziva jednog te istog uređaja. Neupućeni će u najmanju ruku biti u nedoumici jesu li dizalica topline, toplinska pumpa toplinska crpka jedan te isti uređaj ili su oni možda samo srodni, ali po nečemu različiti. Ovim se kratkim osvrtom nastoji rasvijetliti to pitanje s jezičnog i tehničkog, a donekle i s povijesnog gledišta. Valja istaknuti da se s iznesenim stavovima slaže većina stručnjaka s područja termotehnike s kojima je to pitanje raspravljano.

Sintagme toplinska pumpa i toplinska crpka doslovni su prijevodi, npr. engleskog izraza heat pump ili njemačkog izraza Warmepumpe. Takav naziv ne zadovoljava ni smisleno ni stručno. Izrazi toplinska pumpa ili toplinska crpka, u smislu i duhu hrvatskog jezika, upućivali bi na pumpu ili crpku koja radi pomoću topline (kao, npr. toplinski stroj, toplinska turbina itd). Stoga bi, prihvati li se ta kombinacija riječi, ispravno bilo reći pumpa topline ili crpka topline jer taj uređaj toplinsku energiju s niske temperaturne razine stvarno transportira, a može se dakako reći da je pumpa ili možda crpi, a mnogo je bolje kazati da je diže na višu temperaturnu razinu, kako bi omogućio njezinu uporabu za grijanje. Naglasak je na pojmu dizanja jer pumpa,odnosno pumpanje ili crpka, odnosno crpljenje (što suviše asocira na dobavu kapljevina) ne zadovoljavaju dobro traženu namjenu. Povrh toga, pojmovi pumpa topline ili crpka topline zvuče nezgrapno, vjerojatno jer tome uho nije vično. Sve to upućuje na to da se treba poslužiti trećim ponuđenim rješenjem, a to je dizalica topline.

Naziv dizalica topline, uveo je najveći hrvatski autoritet na području tehničke termodinamike, prof. dr. sc. Fran BOŠNJAKOVIĆ u svojim hrvatskim izdanjima poznatog udžbenika ‘Nauka o toplini’. Stoga je dizalica topline izraz koji svima koji su učili termodinamiku iz tih knjiga zvuči poznato i dobro, a oni koji su se njime bavili shvaćaju i njegovu originalnost i svrsishodnost. Njime je prof. Bošnjaković, koji je u svojim radovima iznimnu pažnju posvećivao jeziku i jasnoći izričaja, izbjegao doslovni prijevod njemačkog uzora, a dao mu primjereniji logički i tehnički smisao. Najbolji hrvatski tehnički rječnik, ‘Tehnički rječnik’ Vlatka DAPCA (Tehnička knjiga, Zagreb, 1969), prihvaća rješenje prof. Bošnjakovića i navodi samo: ‘Warme-pumpe – dizalica topline’ i obrnuto. Što se jezika tiče, čuli su se prigovori na konstrukciju s genitivom koju u hrvatskom jeziku treba izbjegavati. To međutim, nije strogo ni apsolutno pravilo, a u ovom se slučaju ono ne smije primijeniti. Kako je, naime već rečeno, toplinska pumpa pa tada ni toplinska dizalica ne ukazuju na uređaj za pumpanje ili dizanje topline, već na onaj koji radi pomoću topline. Korištenjem naziva dizalica topline obogaćuje se hrvatsko tehničko nazivlje potpuno specifičnim terminom, različitim od svih drugih jezika (ruski: teplovoi nasos, francuski: pompe de chaleur, španjolski: bomba de calor, slovenski: toplotna črpalka, srpski: toplotna pumpa itd). Možda će netko reći da ti nazivi upravo opravdavaju korištenje termina toplinska pumpa, odnosnotoplinska crpka, no s obzirom na sve spomenuto, dizalicu topline valja smatrati mnogo boljim jezičnim i stručnim rješenjem i u uporabi mu dati prednost predtoplinskom pumpom ili toplinskom crpkom.

Iznesena rasprava nameće osvrt na još jedno jezično pitanje, a to je dilema: pumpailicrpka. Do nje je, vjerojatno, došlo otkako se hrvatski jezik nastoji osloboditi tuđica svih vrsta. To je nastojanje dakako hvalevrijedno, no ne treba s njime pretjeravati ili (što je još gore) činiti prisilu. Hrvatski se jezik može podičiti mnogim originalnim stručnim terminima, ponajprije zahvaljujući radu Bogoslava ŠULEKA, ali i kasnijim vrsnim jezikoslovcima i jezikotvorcima. Oni su hrvatskom jeziku podarili obilje novih riječi i time ga obogatili pa bi to bogatstvo trebalo čuvati, a ne jednom dobrom riječju, pa makar bila i tuđica, istiskivati drugu, a takav je slučaj, kako se čini, upravo s riječimapumpa crpka.

Valja najprije pogledati što o tome kažu jezikoslovci. Šulek u svojem ‘Njemačko-hrvatskom rječniku’ (‘Deutsch-Kroatisches Worterbuch’, Franz Supan, Zagreb, 1860) daje: ‘Pumpe – smrk, cmrk, sisalo, sisaljka’, a riječ crpka ne spominje. U ‘Rječniku stranih riječi’ Bratoljuba KLAIĆA (Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1982) stoji: ‘pumpa, njem. (Pumpe) – sisaljka (za izvlačenje vode, za uduhavanje zraka), šmrk, crpka.’ U ‘Hrvatskom enciklopedijskom rječniku’ Vladimira ANIĆA (Novi Liber, Zagreb, 2002) pak piše: ‘pumpa – mehanička naprava za crpenje tekućine ili plina, crpka [~ za vodu]’. Uz natuknicu ‘crpka’ u tom rječniku stoji: ‘sprava kojom se nešto crpe, sisaljka, pumpa, a uz natuknicu ‘crpsti: izvlačiti tekućinu iz čega pomoću posebnog uređaja na osnovi usisavanja (~ naftu, ~ vodu)’.

Proizlazi da suvremeni stručnjaci za hrvatski jezik poistovjećuju nazive pumpacrpka(Klaić samo neizravno) i drže da ih se koristi i za transport plinova, što bi se moglo tumačiti nerazumijevanjem tehničke biti tih uređaja. Upravo na tom segmentu struka treba dati pravorijek. Šulek izbjegava preuzeti izraz pumpa, a nudi tada uvriježene (npr. u vatrogastvu) smrk cmrk te tvori vjerojatno nove: sisalo sisaljka.Važno je upozoriti da i rječničko tumačenje pojma crpiti ukazuje na činjenicu da se pri tome radi o izvlačenju tekućina, pri čemu se očito misli na kapljevine (naftu, vodu).

Što kaže struka? Pumpa, odnosno crpka je radni stroj ili uređaj za transport kapljevina kojim se savladava razlika tlaka koja postoji između tlačne i usisne strane. Tlak na tlačnoj strani je pri tome teorijski neograničen, no u praksi je ograničen, ako ničim dugime, onda čvrstoćom materijala. Na usisnoj strani je tlak, međutim, itekako ograničen jer, ako postane niži od tlaka zasićenja za zadanu temperaturu kapljevine, dolazi do isparavanja, pucanja stupca i prekida dobave. To je, npr. razlog zašto crpka za vodu ne može ni teorijski izvlačiti vodu iz dubine veće od 10 m. Upravo zbog toga nije dobro riječ pumpa zamijeniti riječju crpka. Naime, nisu sve pumpe (za vodu ili bilo koju drugu kapljevinu) crpke. Pumpe mogu savladavati veće razlike tlakova od crpki.Stoga hrvatskom tehničkom nazivlju treba ostaviti bogatstvo i koristiti se svim trima izrazima: pumpa, crpka sisaljka, s time da su sve sisaljke crpke pumpe, a obrnuto ne vrijedi. Usput treba reći da naziv sisaljka prvenstveno treba pridruživati pumpama bez pokretnih dijelova, npr. za mlaznu vakuumsku sisaljkuili ejektor.

prof. dr. sc. Mladen ANDRASSY, dipl. ing.
Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Izvor: Osnove primjena Dizalica topline

Tags: , , ,


About the Author

Blog o promicanju energetske efikasnosti, uštedi energije i obnovljivih izvora energije. Prvi projekt na kojem radimo je sređivanje energetski efikasne kuće tj "Zeelene kuće". Na našim stranicama moći ćete pratiti tijek sređivanja, a kada se sredi biti će izložbeni centar gdje će se moći vidjeti ugrađeni sustavi. Objekt se nalazi u Kutini.



Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Back to Top ↑

  • ZEELENA.INFO

    Ako želite dobivati novosti vezane za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije te o subvencijama za takve sustave, prijavite se na naš newsletter.
  •  



  • Forgot?